9a5BDD radioamaterski website

Pileups - CW Simpleks pileup

U trećem dijelu poglavlja Pileups, Mark on4ww govori o radu telegrafijom u simpleksu za vrijeme pileup-a.

Sve rečeno za rad SSB simplex, vrijedi i za CW simplex.

Nikad ne pozivajte „DE ON4ZZZZ“, nego jednostavno „ON4ZZZZ“. Riječ „DE“ (telegrafska skraćenica „od“) samo zbunjuje DX postaju koja očekuje samo pozivnu oznaku i ništa više.

Kad zovete DX postaju, nemojte davati K na kraju poziva. Što više nepotrebnih informacija, veće su šanse za grešku. Poseban primjer kako „K“ na kraju poziva može stvoriti zabunu je dan na kraju 13. poglavlja (pozivne oznake sa dva slova). Ako pozivatelj (vi) prestane emitirati neko vrijeme, koje je duže od vremena razmaka između dva slova, DX zna da ste završili sa pozivom.

Prilagodite brzinu tipkanja. Nakon pažljivog slušanja „pileupa“ i ritma kojim DX radi, brzo ćete ustanoviti koje postaje je DX „uhvatio“ i kojom brzinom su oni tipkali. Prilagodite vašu brzinu brzini tih postaja. To što DX tipka 40 znakova u minuti, ne znači nužno da prima istom brzinom. DX često prima znatno sporije brzine tipkanja. Zato je bolje da i vi prilagodite vašu brzinu pozivanja.

Ako DX poziva sa „ONLY“ ili sa „KN“ znači da želi čuti SAMO postaju koju poziva. To je obično znak da je počeo gubiti strpljenje zbog nediscipliniranih pozivatelja koji uporno pozivaju preko postaje koju on želi odraditi!

U sljedećem nastavku Mark govori o RTTY (I DRUGI DIGITALNI NAČINI) SIMPLEX PILEUP-u.

Objavljeno u Operatorska vještina | 1 komentar »

Pileups - SSB Simpleks pileup

Nastavljamo sa drugim dijelom poglavlja Pileups u kojem nam Mark on4ww govori o SSB simpleks radu za vrijeme pileup-a.

Kako se najučinkovitije probiti kroz SIMPLEX „pileup“ (veliki „pileup“ sa mnogo postaja koje istovremeno pozivaju DX-a na njegovoj frekvenciji)?

• Pričekajte da prethodni QSO bude POTPUNO završen.
• Izbor pravog trenutka za poziv je VRLO važan. Nećete imati uspjeha ako počnete pozivati odmah po završetku prethodnog QSO-a.
• Pričekajte približno sedam sekundi i dajte svoju cijelu pozivnu oznaku JEDNOM.
• SLUŠAJTE …

Ovaj pristup ima mnogo varijacija. Ovo iskustvo stićete samo čestim slušanjem simplex „pileupova.“ Mnogo zavisi od ritma u kojem DX postaja radi i koliko uspješno prima pozivne oznake u sveopćoj kakofoniji glasova. Ako pozivate odmah po završetku prethodnog QSO-a, vaš poziv će se izgubiti u gomili drugih koji istovremeno zovu. Pozivatelji često daju svoje pozivne oznake dva, ponekad tri ili četiri puta uzastopce bez prekida. U međuvremenu DX je već odgovorio jednom od njih, ali to nitko ne može čuti zbog beskrajnog pozivanja bez slušanja. Pričekajte približno sedam sekundi da pozivatelji uzmu zrak, pozovite jednom i SLUŠAJTE.

• Kad pozivate, dajte svoju pozivnu oznaku relativno brzo. „Rastezanje“ fonetske abecede je BESKORISNO. „Oscar November Four Zulu Zulu Zulu Zulu“ je pravilan način pozivanja i može se izgovoriti relativno brzo. „Ooooscaaar Noooooveeeeember Fooooouuuuur Zuuuuuluuuu“ itd. je samo gubljenje vremena i ne pridonosi razumljivosti vaše pozivne oznake. Upravo suprotno!
• Uvijek koristite PRAVILNU fonetsku abecedu. Međunarodna fonetska abeceda u radio prometu služi da bi se izbjegle greške u razmjeni slova i riječi. Da bi se to postiglo, svakom od 26 znakova međunarodne abecede dodijeljena je jedinstvena riječ. DX postaja, u sveopćoj kakofoniji zvukova, sluša ove jedinstvene riječi. Mješavina svih glasova dosta umara DX operatora, a ako se odstupa od standardnih riječi fonetske abecede, sve postaje još teže. Vrlo često DX operator nije primio upravo slovo koje se razlikuje od standardne fonetske abecede i traži ponavljanje. Npr. „Lima“ reže kao britva. Mnogi govore „London“. Ako je vaš signal slab, DX vjerojatno neće primiti „London“, ali „Lima“ će proći!

Još primjera:
Bravo – Baltimore. Echo – Easy (jako loše). Hotel – Honolulu (loše). Juliett – Japan. Kilo – Kentacky. Lima – London (jako loše). November – Norway (jako loše). Oscar – Ontario/Ocean (jako loše). Papa – Portugal (jako loše). Quebec – Quitto (jako loše). Romeo – Radio. Sierra – Santiago. Tango – Toronto (loše). Uniform – United/University (loše). Victor – Venezuela (loše). Whiskey – Washington (jako loše). X-ray – Xylophone (jako loše). Yankee – Yokohama (jako loše). Zulu – Zanzibar (loše).
DX operator sluša točne riječi fonetske abecede i očekuje određene suglasnike/zvukove i definirane slogove u ovim riječima. Ako se neki slog riječi izgubi zbog statičkih smetnji/QRN, on često može rekonstruirati nepotpunu riječ. Zabavno sricanje, koje možemo čuti na opsezima, zvuči smiješno i nije učinkovito (npr. „Old Nose four Zenit Zebra Zigzag“).

• Ako vam DX postaja odgovori sa vašom potpunom i pravilnom pozivnom oznakom, zašto gubiti vrijeme ponavljanjem vaše pozivne oznake na početku vaše relacije? Samo dajte raport. Možete završiti relaciju vašom pozivnom oznakom, ali to je samo trošenje vremena i trebalo bi izbjegavati u radu sa DX ekspedicijama. Što kraće emitirate to bolje i ostatak „pileupa“ će to cijeniti. Obično samo davanje raporta, bez dodatnih informacija, je najbolji način. Jedna sekunda i QSO je završen, a DX može tražiti drugog pozivatelja.
• Kada pozivate u „pileupu“, nikad ne davajte pozivnu oznaku DX postaje – ona zna da zovete nju i to je samo gubljenje vremena.
• Dajte vašu pozivnu oznaku jednom. Dva puta je maksimum, ali nije preporučljivo. U nekim slučajevima (kada DX postaje ne čuje najbolje ili je operator na DX postaji neiskusan) morate ponoviti vašu pozivnu oznaku. Trostruko ponavljanje je potpuno nepotrebno.
• Ako DX primi vašu pozivnu oznaku pogrešno ili nepotpuno, u ponavljanju naglasite samo onaj dio koji nedostaje ili je pogrešan.

Primjeri:
QRZ, XU7ACV
(kakofonija – čekam 7 sekundi)
ON4ZZZ.
ON4ZZZ, you are 59, QSL?
QSL, 59.
Thanks, QRZ, XU7ACV
QRZ, XU7ACV
(kakofonija – čekam 7 sekundi)
ON4ZZZZ.
4ZZZZ, you are 59, QSL?
ON4 – ON4ZZZZ, 59, QSL?
ON4ZZZZ, QSL tnx, QRZ, XU7ACV

• Ako DX postaja odgovori sa djelomičnom pozivnom oznakom, koja ne odgovara vašoj pozivnoj oznaci NE JAVLJAJTE SE. Ponavljam, ŠUTITE I NEMOJTE SE JAVLJATI! DX postaja ne želi čuti vašu pozivnu oznaku, ako nije zvala vas. Kad bi pozivatelji u „pileupu“ poštovali ovo logično načelo, DX bi napravio više veza! Na žalost, kod mnogih DX-era prevladava egocentrični pristup („meni, ja i samo ja“). Iako znaju da DX ne poziva njih, uporno zovu. To je čisti gubitak vremena i pokazivanje vrlo sebičnog ponašanja!
• Ako DX odgovori sa dijelom nečije pozivne oznake i nakon toga kaže „ONLY“, to obično znači da je pokušao nekoliko puta napraviti vezu sa tom postajom, ali nije uspio zbog nesportskog ponašanja dijela DX-era koji uporno pozivaju kada ne bi trebali.
• Ako DX kaže „JA ONLY, Europe Standby“ on želi čuti SAMO amatere iz Japana. Ako ste vi iz Europe, nemojte pozivati. Također nemojte vikati „Europe PLEASE“ ili „What about Europe?“.
• Ako radite QRP (5W ili manje na CW, 10W ili manje na telefoniji), nemojte pozivati sa vašom pozivnom oznakom i /QRP („stroke QRP“). Nikad. U Belgiji (kao i u velikoj većini drugih država), propisi o radu amaterskih radijskih postaja to ne dozvoljavaju. Dozvoljeno je samo /P, /M, /MM i /A. Koliko puta čujemo u „pileupu“ poziv samo „stroke QRP“ bez davanja pozivne oznake? Konačno DX pita cijelu pozivnu oznaku. Ovakav način pozivanja je samo gubitak vremena.

U sljedećem nastavku Mark govori o CW SIMPLEX PILEUP-u.

Objavljeno u Operatorska vještina | 2 komentara »

Kako napraviti QSO? O čemu govoriti u vezi?

Mark on4ww se u šestom poglavlju dotiče vrlo zanimljive teme, pogotovo za početnike, a to je kako napraviti vezu i o čemu razgovarati tijekom nje s kolegom radioamaterom. Mislim da je ovaj tekst vrlo interesantan i svima onima koji se tek pripremaju za ispit i nisu imali praktičnog iskustva u radu da vide kako to izgleda. Još se sjećam kad sam se ja na tečaju pripremao za polaganje ispita, da mi nije baš bilo jasno o čemu se zapravo priča u vezi. Zašto? Prvenstveno zato jer iz priručnika za pripremanje ispita proizlazi da se u vezi mora razgovarati samo o nekakvim tehničkim temama vezanim za radioamaterizam. A početnik, još ako nije tehničke struke, nema dovoljno znanja i iskustva da bi mogao s kolegom sat vremena raspravljati o nekakvim detaljima izrade half-sloper antene za 10m. No neka vas to ne obeshrabruje jer, kao što ćemo vidjeti iz Markovog teksta, tome u stvarnosti nije baš tako.

Neki novi radioamateri čude se vezama u kojima se razmjenjuje samo pozivna oznaka i raport. To naravno ne mora biti tako. U početku, ni meni se to nije sviđalo. Uživao sam u dugim i opsežnim QSO-ima. Bio sam pravi brbljavac. Nema ništa lošega u tome. Međutim, s vremenom sam, sa vrlo dugih QSO-a, prešao na vrlo kratke. Netko voli duge veze, netko kratke. Iako prakticiramo uglavnom tehnički hobi, naši QSO-i ne moraju biti čisto tehničke naravi. Potrebna je zdrava mjera. Radioamaterizam nije namijenjen pričama sa tržnice. Neka vam zdrav razum bude vodilja. Ipak postoje teme koje bi trebali izbjegavati. To su religija, politika i naravno komercijalno oglašavanje. Naravno, po svim propisima, zabranjeno je emitiranje glazbe, oglasa i sl. odnosno svako jednosmjerno emitiranje (radiodifuzija). Belgijski priručnik za osnovni radioamaterski razred po prvi puta uključuje poglavlje o operatorskim vještinama i procedurama te objašnjava kako napraviti QSO. Slijedi kratko ponavljanje uz neke dodatke:

• prije početka odašiljanja, provjerite da li je frekvencija slobodna.
• ako je frekvencija slobodna, možete zvati CQ (opći poziv, CQ, vjerojatno dolazi od „I seek you“, iz vremena prije dolaska radija, tumači Pat, W5THT). Vidite 7. poglavlje „Kako pozivati CQ?“.
• redoslijed kako koristite pozivnu oznaku u vezi je jednostavan: prvo pozivna oznaka korespondenta zatim vaša pozivna oznaka. Npr. (vaša pozivna oznaka je ON4ZZZZ): Hvala dragi prijatelju, mikrofon tebi, ON4XXXX ovo je ON4ZZZZ prijem. Lako zapamtiti – samo budite uljudni.
• uvijek završite odašiljanje sa vašom pozivnom oznakom. Ako u vezi radite česte prekide, predstavite se vašom pozivnom oznakom svakih 10 minuta.
• malo pričekajte prije početka odašiljanja (u vezi, pri prijelazu sa slušanja na odašiljanje). Na taj način omogućujete drugome da se uključi u vezu. Jednog dana i vi se možete naći u situaciji da vam je potrebna nečija pomoć. Budite pripravni.
• ne pričajte dugo u jednoj relaciji. Govorite kratko i sažeto. Dajte priliku korespondentu da odgovori na temu razgovora, prije nego zaboravi o čemu razgovarate. Imajte na umu da često razgovarate sa nekim, na jeziku koji nije njegov materinji jezik. Dajte mu priliku da shvati o čemu govorite.
• u vezi telefonijom, uvijek na kraju kažite „prijem“ (eng. over). Iako u radioamaterskoj vezi to nije uvijek nužno, često je korisno. Iskustvo će vas naučiti kada treba reći „prijem“, a kada ne.
• u vezi telegrafijom uvijek završite sa slovom K. Često se koristi KN – znači da želite da vam odgovori samo postaja s kojom ste u vezi ili koju pozivate.
• CW vezu završite kraticom SK. QSO je potpuno završen nakon SK.
• u telefoniji vezu ne završavate sa „over and out“. „Over“ znači prijem. QSO možete završiti tako da na kraju samo kažete „out“ bez „over“.

Netko me je upozorio na slijedeću situaciju. Kako operatori napreduju u svojoj „radioamaterskoj karijeri“ čini se da zaboravljaju da su i sami bili početnici. Na KV često čujemo „CQ DX“ poziv na kojeg odgovara „lokalna“ postaja, koja je pozivatelju preblizu da bi bila DX. Na lokalnoj postaji je početnik koji za to često dobiva „jezikovu juhu“. Naravno da bi početnik trebao znati kada može odgovoriti na „CQ DX“ poziv. S druge strane, iskusni operator koji zove „CQ DX“ bi trebao razumjeti da je i on bio početnik i da je radio točno isto, da bi napravio „novu zemlju“, pa bi trebao imati više razumijevanja. U takvim situacijama ja obično dam kratki raport, upišem vezu u dnevnik i kažem da želim veze sa DX postajama. Početnik će to razumjeti, drugi put će biti pažljiviji, a istodobno je sretan jer je napravio „novu zemlju“, a to je ono što se računa. Dajte svima priliku da naprave vezu sa vama i ne zaboravite svoje početničke dane.

Objavljeno u Operatorska vještina | 1 komentar »

Budite uljudni

Ovo četvrto poglavlje koje nam donosi Mark on4ww je možda opsegom najmanje, ali zbog toga nije i najmanje važno. Upravo suprotno.

Ovo je najkraće, ali nedvojbeno najvažnije poglavlje u ovom dokumentu. Uvijek budite uljudni! Vaš signal sluša mnogo ljudi uključujući i zaposlenike u državnim ustanovama kojima je to posao. O ovome će biti više riječi u poglavlju o „konfliktnim situacijama“. Kao i u stvarnom životu, tako i u našem malom radioamaterskom svijetu, lijepa riječ je ključ za sva vrata.

Objavljeno u Operatorska vještina | 1 komentar »

Pravilno korištenje pozivne oznake

U trećem poglavlju Mark on4ww govori o pozivnoj oznaci amaterske radijske postaje.

Pravilno koristite vašu pozivnu oznaku. Položili ste ozbiljan ispit da bi uživali u ovom hobiju. Budite ponosni na vašu pozivnu oznaku – jedinstvena je. Samo ako je koristite na pravilan način, vaše odašiljanje je u skladu sa zakonom. Da li ste ikad čuli pozivnu oznaku 4ZZZZ na VHF-u? Koliko je meni poznato, to bi trebala biti postaja iz Izraela, a ne iz Belgije. Pravilna pozivna oznaka je ON4ZZZZ. Pozivna oznaka se sastoji od prefiksa i sufiksa. Loša praksa spuštanja prefiksa može se čuti i na KV opsezima. Za usporedbu, kad bi vaš auto bio ukraden, da li bi u prijavi krađe prijavili samo pola registarske oznake ili cijelu?

Objavljeno u Operatorska vještina | 1 komentar »

Slušanje

U drugom poglavlju Mark on4ww nam govori o slušanju. Iako možda zvuči smiješno radiooperater prvo mora naučiti slušati. Kao što ćemo vidjeti iz nastavaka koji slijede radioamater koji zna slušati puno će lakše, i s manje kaosa, održavati veze.

Kao novi radioamater jedva čekate da počnete emitirati i uspostavljati veze. Pričekajte. Stavite mikrofon, morseovo tipkalo i tipkovnicu na stranu. Prvo se upoznajte sa SVIM funkcijama vašeg primopredajnika. Odašiljanje traži posebnu pažnju i najlakše je napraviti prve „greške u eteru“. U početku naučite SLUŠATI. Onaj koji prvo sluša, uspješniji je u ostvarivanju dobrih veza. Više o važnosti slušanja opisano je u poglavlju PILEUPS.

Objavljeno u Operatorska vještina | Nema komentara »

Radioamaterski jezik

Nakon uvoda teksta “Operatorska vještina” kojeg je napisao Mark on4ww krećemo s prvim poglavljem o radioamaterskom jeziku. Za hrvatski prijevod zaslužan je Martin 9a2jk.

Naučite „radioamaterski jezik“ i ispravno ga koristite. Ne govorite „radio four“ nego „readability four“. Naučite međunarodnu tablicu fonetskog sricanja, CW kratice, kratice Q koda i brojevni kod (73/88) kao da je to vaš drugi materinji jezik. Uvijek koristite fonetsku tablicu sricanja na ispravan način, npr. A je ALPHA, a ne Alabama. O ovome ćemo više govoriti u 8. poglavlju (PILEUPS).

Objavljeno u Operatorska vještina | Nema komentara »

Operatorska vještina

Ovaj tekst dobio sam neki dan mailom od kolege i prijatelja Zdravka 9a6zt. Stvarno je ponekad dobro podsjetiti se na ove stvari koje mladi hamleti još neznaju dok ih stariji kolege zaborave ili ih se ne pridržavaju. Tekst je napisao Mark on4ww, a za hrvatski prijevod zaslužan je Martin 9a2jk. Na njihovim web stranicama možete pronaći ovaj tekst i u pdf formatu. Tekst je duži i ima 19 poglavlja zato ću ga ovdje staviti u nastavcima. Svaki dan jedno (ili možda dva kraća) poglavlja. Na taj način sam tekst će biti pregledniji i manje naporan za čitanje. Svi nastavci će biti objavljeni u kategoriji “Operatorska vještina”. Na taj način ćete ga lako pronaći ako vam ponovno zatreba kakva informacija. Najprije krenimo s malim uvodom:

OPERATORSKA VJEŠTINA

Tko je od nas dobio vozačku dozvolu polaganjem samo teoretskog dijela ispita? Nitko. U Belgiji, do uvođenja osnovnog radioamaterskog razreda, nije bilo nikakve praktične obuke kako uspostaviti radioamatersku vezu (QSO). Nakon teoretskog ispita, novi operatori mogli su odmah izaći na radioamaterske opsege. Rezultat njihovog rada nije uvijek bilo lijepo slušati. Za usporedbu sa polaganjem vozačkog ispita, zamislite da polažete samo teoretski dio, dobijete dozvolu i izađete na cestu u automobilu s kojim nikad niste upravljali. To je točno ono što se danas događa sa radioamaterima. U prvim godinama svoje radioamaterske aktivnosti autor je, kao i svi drugi, radio greške (pravi ih i danas, ali mnogo manje). S ovim člankom on želi pomoći početnicima, i ne samo njima, da što prije usvoje znanja za uspješan rad na radioamaterskim opsezima. Greške koje je ranije pravio, često su bile posljedica slušanja „ne tako dobrog“ načina rada starijih operatora (tzv. old timer-a). Njih ne želim kriviti, jer jasne upute kako komunicirati na radioamaterskim opsezima nikad nisu postojale.
Ne smijemo podcjenjivati važnost dobrih operatorskih vještina. U konačnici, sve što odašiljemo preko radioamaterskih valova mogu slušati svi, bili to radioamateri, slučajni slušatelji ili oni koji slušaju po službenoj dužnosti. Tehnička strana je samo dio našeg hobija. Korištenje radio uređaja za uspostavljanje radijskih veza je drugi dio, gdje na radio valovima ne predstavljamo samo sebe, nego cijelu naciju. Za uspješan rad na radioamaterskim frekvencijama, bilo kojom vrstom emisije, treba poštovati neka jednostavna pravila. Lijepo vas molim, slijedite me u potrazi za dobrim „operatorskim vještinama“.

Objavljeno u Operatorska vještina | 1 komentar »